Suza sjećanja
U Potkozarju suza, sama poteče, poput nebrojenih, bistrih i hladnih vrela. U grimiz padine snene, lagano ogrče veče, plašt se nečujno spušta na obronke i sela. Turbe na osami, iznad strmoga puta, ustreptala jasika, ranjena u oba rata. Sjećanje zaboli i na trenutak odluta, oni isinu zbore, opstaju iz inata. Noćas ce…