Za većinu ljudi Covid-19 je kratka i blaga bolest, ali neki se mjesecima bore sa simptomima, uključujući trajni umor, trajni bol i bez daha.
Stanje poznato kao “dugi Covid” ima iscrpljujući učinak na život ljudi, a priče da ostanu iscrpljeni i nakon kratke šetnje sada su česte.
Do sada je fokus bio na spašavanju života tijekom pandemije, ali sada je sve veće priznanje da se ljudi suočavaju s dugoročnim posljedicama infekcije Covidom.
Pa ipak, čak i osnovna pitanja – poput toga zašto ljudi dugo dobivaju Covid ili hoće li se svi potpuno oporaviti – prožeta su nesigurnošću.
Šta je dugi Covid?
Ne postoji medicinska definicija ili lista simptoma koje dijele svi pacijenti – dvoje ljudi s dugim Covidom mogu imati vrlo različita iskustva.
Međutim, najčešća karakteristika je umor.
Ostali simptomi uključuju: ostati bez daha, kašalj koji ne prestaje, bolovi u zglobovima, bolovi u mišićima, sluh i vid, glavobolje, gubitak mirisa i okusa, kao i oštećenje srca, pluća, bubrega i crijeva.
Prijavljeni su problemi s mentalnim zdravljem, uključujući depresiju, anksioznost i poteškoće u jasnom razmišljanju.
To može potpuno uništiti kvalitet života ljudi.
Dugi Covid ne javlja se samo kod ljudi i kojima treba vremena da se oporave od boravka na intenzivnoj njezi. Čak i ljudi s relativno blagim infekcijama mogu ostati s trajnim i ozbiljnim zdravstvenim problemima.
“Nema sumnje da Covid postoji dugo”, rekao je za BBC prof. David Strain sa Univerziteta u Exeteru, koji već prima pacijente s dugim Covidom u svojoj klinici s sindromom kroničnog umora.
Koliko ljudi to dobija?
Studija o 143 osobe u najvećoj rimskoj bolnici, objavljena u Journal of American Medical Association, pratila je bolničke pacijente nakon što su otpušteni.
Pokazalo je da 87% ima barem jedan simptom gotovo dva mjeseca kasnije, a više od polovine još uvijek ima umor.
Međutim, takve studije fokusiraju se samo na manjinu ljudi kojima na kraju treba bolničko liječenje.
Aplikacija Covid Symptom Tracker, koju koristi oko četiri miliona ljudi u Velikoj Britaniji, otkrila je da 12% ljudi i dalje ima simptome nakon 30 dana. Posljednji, neobjavljeni podaci sugeriraju da čak jedan od 50 (2%) svih zaraženih ima dugotrajne simptome Covid-a nakon 90 dana.
Treba li vam težak virus Covid da biste dobili dugi Covid?
Čini se da ne.
Polovina ljudi u studiji u Dublinu i dalje je imala umor 10 sedmica nakon zaraze koronavirusom. Trećina se fizički nije mogla vratiti na posao.
Ono što je najvažnije, ljekari nisu pronašli vezu između ozbiljnosti infekcije i umora.
Međutim, krajnja iscrpljenost samo je jedan simptom dugog Covida.
Profesor Chris Brightling sa Univerziteta u Leicesteru i glavni istražitelj u projektu PHOSP-Covid koji prati oporavak ljudi, vjeruje da ljudi koji su razvili upalu pluća mogu imati više problema zbog oštećenja pluća.
Scan pluća zaraženih koronavirusom pokazuje područja upale pluća
Kako virus uzrokuje dugi Covid?
Ideja je puno, ali konačnih odgovora nema.
Virus je možda uklonjen iz većine tijela, ali i dalje ostaje u malim džepovima.
“Ako postoji dugotrajna dijareja, virus ćete pronaći u crijevima, ako postoji gubitak mirisa, to je u živcima – tako da bi to mogao biti problem”, kaže prof. Tim Spector s King’s Collegea u Londonu.
Koronavirus može izravno zaraziti širok spektar ćelija u tijelu i pokrenuti preaktivan imunološki odgovor koji također uzrokuje štetu u cijelom tijelu.
Jedna misao je da se imunološki sistem ne vraća u normalu nakon Covida i to uzrokuje loše zdravlje.
Infekcija također može promijeniti način funkcioniranja organa ljudi. To je najočitije kod pluća ako postanu ožiljci – vidjeli su se dugoročni problemi nakon infekcije Sarsom ili Mersom, koji su obje vrste koronavirusa.
Ali Covid također može promijeniti metabolizam ljudi. Bilo je slučajeva da se ljudi trude da kontroliraju nivo šećera u krvi nakon što su razvili dijabetes kao rezultat Covida, a Sars je doveo do promjena u načinu na koji je tijelo prerađivalo masti najmanje 12 godina.
Postoje rani znakovi promjena u strukturi mozga, ali oni se još istražuju. A Covid-19 takođe čini neobične stvari krvi, uključujući abnormalno zgrušavanje i oštećujući mrežu cijevi koje nose krv oko tijela.
Prof Strain rekao je za BBC: “Teorija na kojoj radim je prerano starenje malih krvnih žila koje dostavljaju kiseonik i hranljive materije u tkiva.” Ali upozorio je da je dok ne shvatimo što uzrokuje dugi Covid “teško je dokučiti tretmane”.
Je li ovo neobično?
Postvirusni umor ili postvirusni kašalj dobro su dokumentirani i česti – vjerojatno smo svi imali infekciju kojoj je trebalo puno godina da se u potpunosti oporavimo.
Otprilike svaka deseta osoba sa žljezdanom groznicom ima umor koji traje mjesecima. A čak je bilo i sugestija da bi gripa, posebno nakon pandemije 1918, mogla biti povezana sa Parkinsonovim simptomima.
“Čini se da kod Covida postoje dalekosežniji simptomi i čini se da je broj ljudi mnogo veći”, kaže prof. Brightling.
Naglasak je ipak na riječi “čini se”, jer dok ne dobijemo pravu sliku o tome koliko je ljudi zaraženo, nećemo znati koliko su tačno ti simptomi česti, kaže on.
Rekao je za BBC: “Čini se da jedinstvenost načina na koji virus napada domaćina i različiti načini na koje mijenja ćelije, daju ljudima težu infekciju od ostalih virusa i trajne simptome.”
Hoće li se ljudi potpuno oporaviti?
Čini se da broj ljudi s dugim Covidom s vremenom opada.
Međutim, virus se pojavio tek krajem 2019. godine, prije nego što je postao globalni početkom ove godine, tako da nedostaju dugoročni podaci.
“Namjerno smo tražili da pratimo ljude 25 godina, zasigurno se nadam da će vrlo mali broj imati problema nakon godinu dana, ali mogao bih pogriješiti”, rekao je prof. Brightling.
Međutim, postoji zabrinutost da bi se, čak i ako se čini da se ljudi sada oporavljaju, mogli suočiti s životnim rizicima.
Ljudi koji su imali sindrom kroničnog umora vjerojatnije će ga ponovo imati i zabrinjava to što bi buduće infekcije mogle uzrokovati više pogoršanja.
“Ako dugi Covid slijedi isti obrazac, očekivao bih određeni oporavak, ali ako treba samo još jedna infekcija koronavirusa da bi reagirao, to bi moglo biti svake zime”, rekao je prof. Strain.
Još uvijek je moguće da se u budućnosti pojavi još problema.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da bi raširena upala uzrokovana koronavirusom mogla dovesti do problema sa srcem u mnogo mlađoj dobi.
Preuzeto i prevedeno sa BBC news
