Jedanaesti juli 1995. godine, najtužniji dan u historiji Bosne i Hercegovine. Prvi i jedini genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Mjesto dogadjaja zaštićena zona UN Srebrenica, malo mjesto na istoku Bosne i Hercegovine. 8372. ljudi je ubijeno za nekoliko dana bez milosti, bez digniteta, bez ijedne truni ljudskosti. Dječaci otrgnuti iz ruka svojih majki odvedeni su u svoju smrt. Majke, ostavljene da žive i time još više kažnjene – životom.
25 godina kasnije, Coventry, Velika Britanija. Učenici Bosanske dopunske škole, roditelji, nastavnici i cijela bosanskohercegovačka zajednica kroz lica nekih oživljava uspomenu na sve žrtve genocida u Srebrenici i cijeloj Bosni i Hercegovini. Prijedor, Sarajevo, Zvornik, Mostar, Višegrad samo su imena nekih gradova u kojima se, takodjer dogodio ili pokušao izvršiti genocid.
Mi, prva, druga i treća generacija Bosanaca i Hercegovaca danas svjedočimo da se zlo Srebrenice nije, neće i ne smije zaboraviti. Mi danas kazujemo Svijetu da nas suze srebreničkih majki jednako bole kroz sve tri generacije i kunemo se da će tako biti i u narednim stoljećima.
Dragi naši neka vam je lahka zemlja bosanska ma gdje god da su vam kosti rasijane – Amin.
