Jesenje jutarnje sunce je rastjeralo kišu u subotu ujutro 25. septembra 2021. godine, u finskom gradu Turku, i najavilo lijep i sunčan dan. Parkirna mjesta su se polako popunjavala ispred kampa Ahtela i broj prisutnih bosanskohercegovačkih građana je rastao. Domaćini su dočekivali goste na ulazu poželjevši im dobrodošlicu.
Bosanski kulturni centar u Finskoj (BKC), u saradnji sa Udruženjem logoraša u Finskoj, organizovao je seminar “Bosanci u Finskoj 2030. godine”, kako bi pokušali skupiti jedan dio bh. građana u Finskoj sa fokusom na školovanoj omladini, i razgovarati na temu strategije za očuvanje bh. kulture uz još bolju integraciju u finsko društvo.
Seminar “Bosanci u Finskoj 2030. godine”/BKC Finska
Učesnici su zauzeli mjesta i seminar je počeo u tačno dogovoreno vrijeme. Nakon pozdrava i dobrodošlice od strane organizatora, prisutnima se putem video linka obratila ambasadorica Bosne i Hercegovine u Švedskoj Elvira Dilberović, upoznavajući prisutne sa aktuelnostima iz Ambasade. Počasne gošće Kirsti Špehar i Pirjo Šehić su se obratile, na i dalje dobrom bosanskom jeziku, podsjećajući na istoriju dolaska prvih bh. građana u Finsku, tek oslobođenih iz logora, na stvaranje prvih bh. organizacija u Finskoj, kao i pomoći u povratku nakon rata u Bosni i Hercegovini.
Kako očuvati bh. kulturu u Finskoj/ BKC Finska
Slijedeći počasni gost ispred Saveza bh. udruženja u Švedskoj Muhamed Mujakić je predstavio Savez i organizovanje naših građana u Švedskoj, što je pomno praćeno, jer se bh. građani u Finskoj žele bolje povezati sa Švedskom. Nakon toga su se predstavile prisutne organizacije iz Finske, i prešlo se na predstavljanje sadašnjeg stanja bh. građana u Finskoj kroz projekat “Bosanci u Finskoj 2030. godine”.
Omladinska grupa
Počasna predsjednica Kirsti Špehar je došla iz Hrvatske na seminar i govorila o osnivanju prvih bh. organizacija u Finskoj 1993. godine/ BKC Finska
Menadžer projekta Neđad Jakupović je podsjetio, da je zbog pandemije ovaj seminar pomjeren i da je trebao biti održan puno ranije. Pandemija i zabrana okupljanja je ipak iskorištena da se bolje pripremi seminar i uradi još kvalitetnije analiza sadašnjeg stanja naših građana u Finskoj, jer budućnost ne možemo planirati ako nemamo realnu sliku sadašnjosti. BKC je uradio dokument “Bosanskohercegovački građani u Finskoj – analiza stanja”, zasnovan na zvaničnim podacima i činjenicama, koji će biti javno objavljen. Iz dokumenta se može zaključiti da dijaspore iz bivše SFR Jugoslavije nije ni bilo u Finskoj ranije – prvi doseljenici su bh. građani koji su protjerani tokom agresije na BiH u periodu 1992-1995. godina, a i uopšteno dijaspora i doseljenici su pojam novijeg datuma u Finskoj, negdje od ’90-ih godina. Građana Finske, čiji maternji jezik nije finski, je oko 8 % od ukupne populacije u Finskoj od 5,5 miliona, a od ukupnog broja doseljenika bh. građani čine 1 % , tako da su bh. građani manjina u manjini. Broj bh. građana u Finskoj, prvenstveno Bošnjaka, je oko 3.500, a broj Srba i Hrvata nekoliko stotina. Iz dokumenta je prikazano još i da je starosna struktura naših građana povoljna jer većinu čine mladi, da je procenat zaposlenosti dobar i integracija u finsko društvo na zavidnom nivou. Iz dokumenta se može uočiti da aktivnih bh. organizacija nema puno, i da bi bilo dobro povećati broj učenika na časovima bosanskog jezika u finskim školama. Istaknuto je da je “Bh. građani u Finskoj 2030. godine” ustvari plan B, a plan A je povratak u maticu Bosnu i Hercegovinu.
U Finskoj, bh. građani su manjina u manjini/ BKC Finska
Nakon obraćanja gostiju, predstavljanja organizacija i projekta, napravljena je pauza za ručak gdje su nuđeni bosanski specijaliteti. Rad je poslije ručka nastavljen po grupama, na različite teme vezane za bh. građane u Finskoj. Na kraju je urađen zapisnik sa prijedlozima za budući rad, u kojem su su između ostalih našli sljedeći prijedlozi: uvezati bh. građane u Finskoj u neku bh. mrežu ili Savez, povezati se više sa Švedskom i sa BiH, pokušati više aktivirati bh. omladinu, raditi na afirmaciji bosanskog jezika i kulture, kao i na saradnji između postojećih bh. organizacija, i da naša strategija mora biti ukrupnjavanje a ne usitnjavanje.
Potrebno je bolje uvezivanje sa Švedskom/ BKC Finska
– Da bi opstali, moramo biti jaki, a jaki smo onoliko koliko smo složni, poruka je koju su učesnici poslali.
Na kraju seminara prisutni su mogli pogledati izložbu slika na temu “Bosna” likovnog umjetnika iz Helsinkija Mirze Čizmića, a druženje se nastavilo uz muziku do kasno u noć. Na seminaru je bilo prisutno 85 osoba, a ostali su seminar pratili preko interneta. Organizatori se zahvaljuju svima koji su učestvovali u ovom projektu, sve je odrađeno na dobrovoljnoj bazi a organizacija je bila na zavidnom nivou.
Neđad Jakupović – Bosanski kulturni centar u Finskoj – BKC
Preuzeto sa mojabih.oslobodjenje.ba
